U hrvatskom jeziku često se javljaju nedoumice oko ispravnog pisanja naziva stanovnika drugih zemalja. Jedna od češćih dilema jest treba li stanovnika Belgije nazivati “belgijac” ili “Belgijanac”.
Pravilno pisanje naziva stanovnika stranih zemalja nije samo pitanje pravopisa već i poštovanja prema drugim kulturama. Poznavanje ispravnih oblika etnika dio je jezične kulture koju bi svaki govornik trebao njegovati u svakodnevnoj komunikaciji.
Prema standardnom hrvatskom jeziku, jedini ispravan oblik za stanovnika Belgije je Belgijanac (s velikim početnim slovom) u muškom rodu i Belgijanka u ženskom rodu. “Belgijac” je nepravilan oblik koji se ponekad pogrešno koristi u svakodnevnom govoru.
Hrvatski pravopis jasno propisuje da se imena stanovnika država i pripadnika naroda pišu velikim početnim slovom. Ovo pravilo vrijedi za sve etnonime, pa tako i za Belgijance. Pravilna tvorba ovog etnika slijedi ustaljeni obrazac dodavanja sufiksa “-anac” na osnovu imena države.
Pridjevski oblik glasi “belgijski” (s malim početnim slovom) jer se pridjevi izvedeni iz geografskih imena pišu malim slovom. Primjerice, pravilno je reći “belgijski čokolada” ili “belgijski premijer”.
Pravilno korištenje imenice “Belgijanac” i pridjeva “belgijski” ključno je za točno izražavanje u hrvatskom jeziku. U svakodnevnoj komunikaciji često nailazimo na razne primjere:
“Belgijanac je doputovao u Zagreb na poslovni sastanak.” – ispravno napisano velikim početnim slovom jer označava stanovnika države.
“Poznati belgijski časopis objavio je članak o hrvatskom turizmu.” – pridjev se piše malim slovom.
“Belgijanka Emma predstavlja svoju zemlju na Euroviziji.” – ženski rod etnika također se piše velikim slovom.
U novinskim naslovima često možemo pročitati: “Belgijanci osvojili bronze na Svjetskom prvenstvu” ili “Belgijski proizvodi sve traženiji na hrvatskom tržištu”.
Za službenu komunikaciju vrijedi pravilo: “Veleposlanik Belgije” (država – veliko slovo), ali “belgijsko veleposlanstvo” (pridjev – malo slovo).